Dr. Muhammed b. 'Abdullah b. 'Ali el-Vuhejbi
Ono što se bilježi od imama Ibnul-Kajjima rhm., u djelu „Tarikul-Hidžretejn“, str. 380-382., a na šta se pozivaju današnji pobornici tekfira, apsolutno nema nikakve veze sa onim o čemu oni govore!
Imam Ibnul-Kajjim rhm., govori o vrstama obveznika na Sudnjemu Danu, pa nakon navođenja vrsta džennetlija počeo je nabrajati vrste džehennemlija, između kojih spominje:
„16 vrsta: kafirske glavešine/ru'asa, njihove vođe/e'immeh i misionari/du'at... nakon čega spomenu 17 vrstu džehennemlija, pa kaže:
„Vrsta slijepih sljedbenika/mukallidun i nevjerničkih neznalica/džuhhalul-kefereh, kao i oni koji se za njima povode...“ sve do riječi: „Islamski ummet je složan na tome da su ova vrsta ljudi nevjernici/kuffar, bez obzira na to što su u pitanju neznalice koje se naslijepo povode za svojim vođama/ru'esa, i njihovim predstavnicima/e'immeh...
Islam je tevhid Allaha dž.š., i robovanje/'ibadet samo Njemu, Jedinom, koji druga/ravna nema, uz vjerovanje/iman u Allaha dž.š., i Njegova Poslanika s.a.w.s., uz njegovo dužno slijeđenje u onome s čime je došao. Osoba koja tako ne postupa nije musliman, a ako nije u pitanju nevjernik injadžija onda je u pitanju nevjernik neznalica!“
Imam Ibnul-Kajjim rhm., govori, kako se to da primjetit, o originalnim vrstama nevjernika, pojašnjavajući da međ' njima ima nevjernika-injadžija, i nevjernika-neznalica – i svi su oni nevjernici/kuffar, i u vezi s time s ne razilazi niko izuzev par novotarskih skupina.
Predmet naše rasprave nisu ovi ljudi, već ljudi koji su ušli u islam izgovarajući šehadet, pa nakon toga počine neka od djela nevjerstva/kufra ili širka, zbog nepoznavanja tog propisa, ili zbog toga što su svježi u vjeri, ili zbog nečega drugog. Ovo je predmet našeg spora, i o njemu imam Ibnul-Kajjim rhm., vrlo decidno zbori, govoreći o vrstama nevjerstva poricanja/kufrul-džuhud, pa kaže: „Kufrul-džuhud/nevjerstvo poricanja, se djeli na dvije vrste:
1. Kufr-mutlak-'amm/općenita vrsta nevjerstva poricanja.
2. Kufr-mukajjed-has/djelomična vrsta nevjerstva poricanja.
Kufr-mutlak-'amm/općenita vrsta nevjerstva poricanja – je ona vrsta nevjerstva kada neki čovjek zaniječe u paketu sve ono što je Allah dž.š., objavio, kao i slanje poslanika.
Kufr-mukajjed-has/djelomična vrsta nevjerstva poricanja – je kada osoba zanegira obaveznost nekog od farzova islama, ili zanegira zabranjenost nekog od harama, ili zanegira neko od svojstava kojima je Allah dž.š., opisao Sebe, ili zanegira neku od obavijesti koju je izrekao Allah dž.š. – namjerno ili davajući prednost riječima izvjesnog kontraša zbog nekog cilja.
Što se tiče negiranja svega spomenutog iz neznanja/džehlen, ili zbog pogrešnog rezonovanja/te'evila, koji ima izvjesnog opravdanja – zbog toga se ta osoba neće proglašavati nevjernikom, jer je ona poput osobe koja je zanegirala Allahovu dž.š., moć, naređujući svojoj obitelji da ga spale i da mu pepeo po vjetru razaspu, ali, i pored svega toga, Allah dž.š., mu oprašta i smiluje mu se zbog njegova neznanja, jer je njegov postupak odražaj vrhunca njegova „znanja“. Allahovu dž.š., moć ponovnog stvaranja i proživljenja nije zanijekao iz inata niti zbog poricanja/tekziba!“ (Pogledaj: Medaridžul-Salikin, 1/367.)
Dakle, iz navedenog teksta se jasno vidi to da imam Ibnul-Kajjim rhm., smatra validnim opravdavati izvjesnu osobu koja zanegira obaveznost određenog propisa ili pak dozvoli nešto što je zabranjeno, ili zanegira neko od akidetskih pravila, svojstava, obavijesti i sl., što nam jasno daje do znanja da se njemu – Ibnul-Kajjimu rhm. - ne može pripisivati drugačije mišljenje po ovom pitanju.
Preuzeto iz djela:
نواقض الإيمان الاعتقادية
وضوابط التكفير عند السلف
Ako neko postavi pitanje: "Da li opravdani te'vil ima neke svoje okvire, kako bi mogli reći za one koji izađu iz tog okvira – da nemaju opravdanja za svoja djela?
Odgovor: Nema posebnih okvira, niti neke određene definicije opravdanog te'vila, i onog koji to nije, kako bismo mogli reći za neku osobu koja tu granicu pređe da je zgazila na zabranjenu zonu! Neka vrsta te'vila će biti opravdanjem nekoj osobi, dok isti taj te'vil neće biti opravdanjem drugoj osobi! Dakle, uzimaće se u obzir postojeće znanje kod datih osoba, ili pak eventualno neznanje i šubhe koje se kod njih nalaze. Isto tako će se obratiti pažnja na vrstu spornog pitanja – da li pripada skupini manje jasnih pitanja ili ne!? Neka pitanja će biti poznata nekoj osobi tako da se neće moći pravdati te'vilom, dok će ista ta pitanja biti nepoznata drugoj osobi, i za nju će ona biti od skupine mutešabih pitanja, i biće opravdana te'vilom po datom pitanju!
Opravdani te'vil se može prepoznati po slijedećim stvarima:
1. Da taj te'vil, na neki način, podržava jezičko značenje riječi.
2. Da taj te'vil bude u uskoj sprezi sa osnovnim pravilima šeri'ata.
3. Da taj te'vil bude zasnovan na slabim tekstovima, ili pak derogiranim.
4. Da taj te'vil bude zasnovan na opštim tekstovima (mudžmel/mutlak).
Dakle, pogrešan te'vil, zasnovan na prethodno spomenutim stavkama, će biti validnim opravdanjem osobi kod koje se nađe, i zbog njega se neće osuditi na nevjerstvo!
Sve navedeno će jačati ili slabiti i neke druge indicije, poput:
1. Jel' osnova kod te osobe povođenje za manje jasnim ajetima(mutešabihat), i davanje prednosti istim nad jasnim ajetima (muhkemat), ili ne?
2. Da li je osoba poznata po ekstremnim i zabludjelim stavovima ili ne?
3. Da li je osoba jedna od onih koja daje prednost razumu nad objavom?
4. Da li ta osoba pripada nekoj od novotarskih skupina ili ne?
5. Da li je osoba u osnovi sljedbenik sunneta ili ne?
6. Da li osoba griješi u drugim pitanjima ili ne?
7. Da li kod te osobe prevaguje dobro ili ne?
8. Da li ima za cilj griješenje, ili je greška plod pogrešnog idžtihada?
Dakle, na sve navedene stvari se mora obratiti pažnja kada se želi ustanoviti opravdanost ili neopravdanost nečijeg te'vila.
Imam Ibnul-Kajjim, rhm., u djelu el-Kafija, kaže slijedeće:
"Pobrini se za detalje i objašnjenja svega
Jer općenit i načelan govor nisu baš jasna akta!
Nekada znaju pokvariti i u zabludu odvesti
Inteligenciju i razboritost svakoga vakta!"
Pogledaj: El-Durerul-senijjeh, 1/467-469..
Više o svemu navedenom pogledaj u djelima:
"Ref'ul-Melam", od šejhul-islama Ibnu Tejmijje, rhm., i
"I'ilamul-muvekki'in", od Ibnul-Kajjima rhm..
Priredio i preveo s ar. jezika:
Sead ef. Jasavić, prof.fikha
Халалитеми Што не е на Македонски.
Еве еден извадок