1 Ikamet – i neki propisi vezani za njega Саб 04 Дек 2010, 1:19 pm
Muaz al Islam
Модератор
Ikamet – i neki propisi vezani za njega
S obzirom da smo u prilici slušati polemike nekih pojedinaca koje se vode u vezi načina učenja ikameta, i u vezi toga šta je ispravnije i bolje, i šta je po sunnetu a šta nije?!, odlučio sam malo više svjetla baciti na stavove islamskih učenjaka i njihove dokaze po ovom pitanju, nakon kojih možemo uvidjeti i shvatiti da svi postupaju po sunnetu Poslanika s., i Njegovih ashaba – i oni koji ikamet uče parno a i oni koji ikamet uče neparno, i da nema nikakve potrebe za razilaženjem, svađom ili netrpeljivošću jednih spram drugih. Islamski učenjaci se razilaze kada je u pitanju broj riječi koje se uče u ikametu tj. da li se ikamet uči parno ili neparno:
Imam Šafija rhm., je stava da će se ikamet učiti na sljedeći način:
Allahu Ekber,
Allahu Ekber
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Hajje 'ales-salah
Hajje 'alel-felah
Kad kametis-salatu,
Kad kametis-salah
Allahu Ekber,
Allahu Ekber
La ilahe illallah
Svoj stav temelji na hadisu Abdullaha b. Omera r.a., koji kaže: "Za vrijeme Allahovog Poslanika s., ezan se učio: dvije po dvije riječi, a ikamet: jedna po jedna, izuzev kod riječi "kad kametis-salah", koje su se izgovarale dva puta." (Hasen-Sahih. Ebu Davud, br.510.; Nesa'i, br.628-668.; Darimi, br.1193., Mustedrek, br.709.; Darekutni, 1/239-241.; Musned Tajalisi, br.1923.)
Od imama Ahmeda rhm., i njegovih učenika, se bilježi da je bio stava kao i imam Šafija rhm., tj. da će se ikamet učiti sa 11 riječi, ali se od njega također bilježi i to da čovjek može birati da li će da uči parni ili neparni ikamet. (Pogledaj: el-Insaf, 1/413.)
Imam Ebu Hanife rhm., za razliku od imama Šafije rhm., smatra da će se ikamet učiti duplirano isto kao i ezan, shodno hadisu Abdullaha b. Zejda r.a., koji kaže da je onaj čovjek, u zelenoj odjeći, što ga je, u snu, podučio riječima ezana, nakon proučenog ezana, napravio malu pauzu, nakon čega je ustao i proučio ikamet, poput ezana, dodajući riječi: "kad kametis-salatu, kad kametis-salah", nakon čega je Poslanik s., rekao: "Podučite Bilala tim riječima pa neka nam on od sada mu'ezzini!" (Sahih. Ebu Davud, br.506.)
Ibnu Muhajriz prenosi od Ebu Mahzure r.a., da je Poslanik s., preslišao glasove oko dvadesetak ljudi pa mu se je svidio glas ashaba Ebu Mahzure r.a., pa ga poduči riječima ezana:
Allahu Ekber,
Allahu Ekber,
Allahu Ekber,
Allahu Ekber,
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Hajje 'ales-salah,
Hajje 'ales-salah
Hajje 'alel-felah,
Hajje 'alel-felah
Allahu Ekber,
Allahu Ekber
La ilahe illallah...pa ga zatim poduči i riječima ikameta - dvije po dvije." (Sahih Ibnu Huzejme, br.377.; Šerhu Me'anijel-Asar, br.763.)Na drugom mjestu, Ebu Mahzure r.a., naznačava da ga je Poslanik s., podučio riječima ikameta sa 17 riječi:
Allahu ekber
Allahu ekber
Allahu ekber
Allahu Ekber
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Hajje 'ales-salah
Hajje 'ales-salah
Hajje 'alel-felah
Hajje 'alel-felah
Kad kametis-salatu
Kad kametis-salah
Allahu Ekber
Allahu Ekber
La ilahe illallah.
(Hadis je sahih, a bilježi ga imam Ebu Davud u Sunenu, br.502., Tirmizi, br.192., Ibnu Madždže, br.709., Nesa'i, br.630., Musned Ahmed b. Hanbel, br.15418-27293., Darimi, br.1197., Ibnu Hibban, br.1681., Darekutni, br.3-7., 1/237-238., Taberani u el-Mu'udžem el-Kebiru, br.6728-6730., Taberani u el-Mu'udžem el-Evsat, br.3091., Musannef Ibnu Ebi Šejbeh, br.2119., Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.1822., Šerhu Me'anijel-Asar, br.765., Hiljetul-Evlija', 5/147.)
Imam el-Tahavi rhm., kaže: "Vidimo da se u svakoj soluciji ikamet završava sa riječima "la ilahe ilalah", koje se izgovaraju jedanput, kao i kod ezana, pa se na osnovu toga da zaključiti i to da se i sve ostale riječi ikameta uče kao i kod ezana." (Pogledaj: Šerhu Me'anijel-Asar, br.767., 1/135.)
Imam Malik rhm., smatra da se ikamet sastoji od deset riječi, tako što će se i riječi "kad kametis-salah" izgovarati samo jednom, shodno predaji od Enesa r.a., koji kaže: "Bilalu r.a., je naređeno da ezan uči parno, a ikamet neparno." (Sahih. Buhari, br.578-3270.; Muslim, br.378.; Tirmizi, br.193., Nesa'i, br.627.; Ibnu Madždžeh, br.729-730.; Musned Ahmed b. Hanbel, br.12020.)
Imam Buharija također bilježi i predaju: "Bilalu r.a., je naređeno da ezan uči parno, a ikamet neparno izuzev riječi "kad kametis-salah" koje se uče parno." (Sahih. Buhari, br.580-582.; Muslim, br.378.; Ebu Davud, br.508.) – pa nam ova predaja malo pobliže ukazuje na pravo značenje prve predaje kojom imam Malik rhm., potkrijepljuje svoje mišljenje.
Neki od propisa koji su vezani za učenje ikameta
1.Učenje ikameta je farzi-kifaje – kolektivna obaveza.
2.Lijepo je nakon ezana a prije ikameta proučiti dovu.
3.Imam Šafija i Ahmed, za razliku od imama Ebu Hanife i Malika, smatraju da ikamet treba učiti onaj ko je učio ezan.
4.Mustehabb je ezan učiti sporije a ikamet brže, s time što će se na kraju svake rečenice zastati.
5.Ezan i ikamet se uče stojeći izuzev u nuždi.
6.Mekruh je učiti ikamet bez abdesta.
7.Kod ikameta se ne okreće glava desno i lijevo, prilikom izgovaranja "hajje 'ales-salah" i "hajje 'alel-felah", za razliku od ezana.
8.Imam Ahmed rhm., smatra da je ljepše učiti ikamet sa mjesta sa kojeg se učio ezan, jer je i ikamet propisan radi obznanjivanja početka namaza izuzev u slučaju ako se ezan uči sa munare ili nekog udaljenijeg mjesta od mesdžida u tom slučaju ne.
9.Neće se učiti ikamet sve dok imam ne dadne dozvolu za to. Bilal r.a., je uvjek čekao dozvolu od Poslanika s., radi učenja ikameta a može se proučiti i ako se primjeti da je imam stigao ili se približava mihrabu.
10.Lijepo je ponavljati riječi ikameta za mu'ezzinom.
11.Lijepo je, nakon što mu'ezzin kaže: "Kad kametis-salatu, kad kametis-salah" – proučiti dovu: "Ekamehallahu ve edameha" – "Allah uspostavio namaz i vječnim ga učinio!" (Sunen Ebu Davud, br.528.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.1797.; Mugni, 1/474.; Mugni el-Muhtadž, 1/139.)
12.Ljepše je klanjaču da namaz obavi sa ezanom i ikametom.
13.Većina islamske uleme smatra: ako čovjek bude klanjao namaz bez ezana i ikameta namaz mu je ispravan. Za razliku od njih, 'Ata i Evza'i smatraju da će namaz koji je obavljen bez ikameta obnoviti.
14.Koga je prošlo nekoliko namaza mustehabb mu je da prouči jedan ezan a potom ikamet za svaki propušteni farz namaz, a može i da ne prouči nikako ezana ako će klanjati sam.
15.Ako čovjek bude spajao namaze kao musafir učiće jedan ezan i dva ikameta.
16.Lijepo je da i musafir ili čobanin prouči ezan prije obavljanja namaza.
17.Ako čovjek dođe u džamiju radi klanjanja namaza koji je već preklanjan od strane džemata – neće učiti ezan a hoće ikamet.
18.Ženama nije obavezno učiti niti ezan niti ikamet. Imam Ahmed i imam Šafija rhm., kažu: Ako međusobno budu učile - nije strašno, a ako ne budu učile - ispravno je. Od imama Ahmeda rhm., se bilježi da im je mustehab međusobno učiti ezan i ikamet, i da im nije mustehab međusobno učiti ezan i ikamet, i da im nije mustehab učiti ezan za razliku od ikameta! (Pogledaj: el-Insaf, 1/406.)
Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha
S obzirom da smo u prilici slušati polemike nekih pojedinaca koje se vode u vezi načina učenja ikameta, i u vezi toga šta je ispravnije i bolje, i šta je po sunnetu a šta nije?!, odlučio sam malo više svjetla baciti na stavove islamskih učenjaka i njihove dokaze po ovom pitanju, nakon kojih možemo uvidjeti i shvatiti da svi postupaju po sunnetu Poslanika s., i Njegovih ashaba – i oni koji ikamet uče parno a i oni koji ikamet uče neparno, i da nema nikakve potrebe za razilaženjem, svađom ili netrpeljivošću jednih spram drugih. Islamski učenjaci se razilaze kada je u pitanju broj riječi koje se uče u ikametu tj. da li se ikamet uči parno ili neparno:
Imam Šafija rhm., je stava da će se ikamet učiti na sljedeći način:
Allahu Ekber,
Allahu Ekber
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Hajje 'ales-salah
Hajje 'alel-felah
Kad kametis-salatu,
Kad kametis-salah
Allahu Ekber,
Allahu Ekber
La ilahe illallah
Svoj stav temelji na hadisu Abdullaha b. Omera r.a., koji kaže: "Za vrijeme Allahovog Poslanika s., ezan se učio: dvije po dvije riječi, a ikamet: jedna po jedna, izuzev kod riječi "kad kametis-salah", koje su se izgovarale dva puta." (Hasen-Sahih. Ebu Davud, br.510.; Nesa'i, br.628-668.; Darimi, br.1193., Mustedrek, br.709.; Darekutni, 1/239-241.; Musned Tajalisi, br.1923.)
Od imama Ahmeda rhm., i njegovih učenika, se bilježi da je bio stava kao i imam Šafija rhm., tj. da će se ikamet učiti sa 11 riječi, ali se od njega također bilježi i to da čovjek može birati da li će da uči parni ili neparni ikamet. (Pogledaj: el-Insaf, 1/413.)
Imam Ebu Hanife rhm., za razliku od imama Šafije rhm., smatra da će se ikamet učiti duplirano isto kao i ezan, shodno hadisu Abdullaha b. Zejda r.a., koji kaže da je onaj čovjek, u zelenoj odjeći, što ga je, u snu, podučio riječima ezana, nakon proučenog ezana, napravio malu pauzu, nakon čega je ustao i proučio ikamet, poput ezana, dodajući riječi: "kad kametis-salatu, kad kametis-salah", nakon čega je Poslanik s., rekao: "Podučite Bilala tim riječima pa neka nam on od sada mu'ezzini!" (Sahih. Ebu Davud, br.506.)
Ibnu Muhajriz prenosi od Ebu Mahzure r.a., da je Poslanik s., preslišao glasove oko dvadesetak ljudi pa mu se je svidio glas ashaba Ebu Mahzure r.a., pa ga poduči riječima ezana:
Allahu Ekber,
Allahu Ekber,
Allahu Ekber,
Allahu Ekber,
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Hajje 'ales-salah,
Hajje 'ales-salah
Hajje 'alel-felah,
Hajje 'alel-felah
Allahu Ekber,
Allahu Ekber
La ilahe illallah...pa ga zatim poduči i riječima ikameta - dvije po dvije." (Sahih Ibnu Huzejme, br.377.; Šerhu Me'anijel-Asar, br.763.)Na drugom mjestu, Ebu Mahzure r.a., naznačava da ga je Poslanik s., podučio riječima ikameta sa 17 riječi:
Allahu ekber
Allahu ekber
Allahu ekber
Allahu Ekber
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu en la ilahe illallah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Ešhedu enne Muhameder-Resulullah
Hajje 'ales-salah
Hajje 'ales-salah
Hajje 'alel-felah
Hajje 'alel-felah
Kad kametis-salatu
Kad kametis-salah
Allahu Ekber
Allahu Ekber
La ilahe illallah.
(Hadis je sahih, a bilježi ga imam Ebu Davud u Sunenu, br.502., Tirmizi, br.192., Ibnu Madždže, br.709., Nesa'i, br.630., Musned Ahmed b. Hanbel, br.15418-27293., Darimi, br.1197., Ibnu Hibban, br.1681., Darekutni, br.3-7., 1/237-238., Taberani u el-Mu'udžem el-Kebiru, br.6728-6730., Taberani u el-Mu'udžem el-Evsat, br.3091., Musannef Ibnu Ebi Šejbeh, br.2119., Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.1822., Šerhu Me'anijel-Asar, br.765., Hiljetul-Evlija', 5/147.)
Imam el-Tahavi rhm., kaže: "Vidimo da se u svakoj soluciji ikamet završava sa riječima "la ilahe ilalah", koje se izgovaraju jedanput, kao i kod ezana, pa se na osnovu toga da zaključiti i to da se i sve ostale riječi ikameta uče kao i kod ezana." (Pogledaj: Šerhu Me'anijel-Asar, br.767., 1/135.)
Imam Malik rhm., smatra da se ikamet sastoji od deset riječi, tako što će se i riječi "kad kametis-salah" izgovarati samo jednom, shodno predaji od Enesa r.a., koji kaže: "Bilalu r.a., je naređeno da ezan uči parno, a ikamet neparno." (Sahih. Buhari, br.578-3270.; Muslim, br.378.; Tirmizi, br.193., Nesa'i, br.627.; Ibnu Madždžeh, br.729-730.; Musned Ahmed b. Hanbel, br.12020.)
Imam Buharija također bilježi i predaju: "Bilalu r.a., je naređeno da ezan uči parno, a ikamet neparno izuzev riječi "kad kametis-salah" koje se uče parno." (Sahih. Buhari, br.580-582.; Muslim, br.378.; Ebu Davud, br.508.) – pa nam ova predaja malo pobliže ukazuje na pravo značenje prve predaje kojom imam Malik rhm., potkrijepljuje svoje mišljenje.
Neki od propisa koji su vezani za učenje ikameta
1.Učenje ikameta je farzi-kifaje – kolektivna obaveza.
2.Lijepo je nakon ezana a prije ikameta proučiti dovu.
3.Imam Šafija i Ahmed, za razliku od imama Ebu Hanife i Malika, smatraju da ikamet treba učiti onaj ko je učio ezan.
4.Mustehabb je ezan učiti sporije a ikamet brže, s time što će se na kraju svake rečenice zastati.
5.Ezan i ikamet se uče stojeći izuzev u nuždi.
6.Mekruh je učiti ikamet bez abdesta.
7.Kod ikameta se ne okreće glava desno i lijevo, prilikom izgovaranja "hajje 'ales-salah" i "hajje 'alel-felah", za razliku od ezana.
8.Imam Ahmed rhm., smatra da je ljepše učiti ikamet sa mjesta sa kojeg se učio ezan, jer je i ikamet propisan radi obznanjivanja početka namaza izuzev u slučaju ako se ezan uči sa munare ili nekog udaljenijeg mjesta od mesdžida u tom slučaju ne.
9.Neće se učiti ikamet sve dok imam ne dadne dozvolu za to. Bilal r.a., je uvjek čekao dozvolu od Poslanika s., radi učenja ikameta a može se proučiti i ako se primjeti da je imam stigao ili se približava mihrabu.
10.Lijepo je ponavljati riječi ikameta za mu'ezzinom.
11.Lijepo je, nakon što mu'ezzin kaže: "Kad kametis-salatu, kad kametis-salah" – proučiti dovu: "Ekamehallahu ve edameha" – "Allah uspostavio namaz i vječnim ga učinio!" (Sunen Ebu Davud, br.528.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.1797.; Mugni, 1/474.; Mugni el-Muhtadž, 1/139.)
12.Ljepše je klanjaču da namaz obavi sa ezanom i ikametom.
13.Većina islamske uleme smatra: ako čovjek bude klanjao namaz bez ezana i ikameta namaz mu je ispravan. Za razliku od njih, 'Ata i Evza'i smatraju da će namaz koji je obavljen bez ikameta obnoviti.
14.Koga je prošlo nekoliko namaza mustehabb mu je da prouči jedan ezan a potom ikamet za svaki propušteni farz namaz, a može i da ne prouči nikako ezana ako će klanjati sam.
15.Ako čovjek bude spajao namaze kao musafir učiće jedan ezan i dva ikameta.
16.Lijepo je da i musafir ili čobanin prouči ezan prije obavljanja namaza.
17.Ako čovjek dođe u džamiju radi klanjanja namaza koji je već preklanjan od strane džemata – neće učiti ezan a hoće ikamet.
18.Ženama nije obavezno učiti niti ezan niti ikamet. Imam Ahmed i imam Šafija rhm., kažu: Ako međusobno budu učile - nije strašno, a ako ne budu učile - ispravno je. Od imama Ahmeda rhm., se bilježi da im je mustehab međusobno učiti ezan i ikamet, i da im nije mustehab međusobno učiti ezan i ikamet, i da im nije mustehab učiti ezan za razliku od ikameta! (Pogledaj: el-Insaf, 1/406.)
Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha