1 Sjedenje nakon predaje selama od farz-namaza Пон 13 Јун 2011, 1:02 am
Muaz al Islam
Модератор
عَنْ عَائِشَةَ قَالَتْ كَانَ النَّبِىُّ -صلى الله عليه وسلم- إِذَا سَلَّمَ لَمْ يَقْعُدْ إِلاَّ مِقْدَارَ مَا يَقُولُ « اللَّهُمَّ أَنْتَ السَّلاَمُ وَمِنْكَ السَّلاَمُ تَبَارَكْتَ ذَا الْجَلاَلِ وَالإِكْرَامِ ». وَفِى رِوَايَةِ ابْنِ نُمَيْرٍ « يَا ذَا الْجَلاَلِ وَالإِكْرَامِ ».
Ajša r.a., kaže: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte zel-dželali vel-ikram” – a u rivajetu od Ibnu Numejra rhm., stoji: „ja zel-dželali vel-ikram“.“ (Sahihu Muslim, br.1363.; Sunen, Tirmizi, br.299.; Sunen, Ibnu Madždže, br.924.; el-Sunen el-Kubra, el-Nesa'i, br.10127.; Šerhul-Sunneh, Begavi, br.713.; Sahih, Ibnu Huzejme, br.736.; Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.3102.)
----------------------------
Šejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kaže: „Učenje tesbiha i tekbira nakon preklanjanog namaza je djelo koje je mustehabb/pohvaljeno, i nije vadžib/obavezno. Ko želi otići prije proučenog zikra može tako postupiti, i neće se zbog toga osuđivati. Onaj ko želi izvršavati mustehabb/lijepa, djela ne treba ovo djelo izostavljati. Me'mum (onaj koji klanja za imamom), ne treba ustajati sa svog mjesta sve dok se imam ne okrene tj. dok se imam ne okrene od kible. Nakon predaje selama, imam ne treba sjediti u pravcu kible osim onoliko koliko mu je potrebno da izgovori Istigfar 3x, a zatim da prouči: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”. Kada se imam okrene prema džematlijama – ko hoće da ustaje neka ustaje, a ko hoće da sjedi radi zikrullaha, neka čini tako.“ (Pogledaj: Medžmu'ul-Fetava, 22/505.; Kutub ve Resa'il ve Fetava Ibni Tejmijje fil-Fikhi, 22/505.)
----------------------------
Hafiz Ibnul-Kajjim el-Dževzijje rhm., kaže: „Kada bi predao selam, Allahov Poslanik s.a.w.s., bi izgovorio 3x estagfirullah, a zatim bi proučio: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram” – i, okrenut u pravcu kible, ne bi sjedio duže od toga, već bi se odmah, nakon toga, okrenuo prema džematlijama iza njega. Prema njima bi se okretao sa svoje desne strane, kao i sa svoje lijeve strane. Abdullah b. Mes'ud r.a., kaže: „Vidio sam Allahovog Poslanika s.a.w.s., da se često puta okretao prema nama sa svoje lijeve strane.“ (Sahihajn) Enes r.a., kaže: „Vidio sam da nam se Poslanik s.a.w.s., najviše okretao sa svoje desne strane.“ (Muslim) Abdullah b. Amr r.a., kaže: „Allahov Poslanik s.a.w.s., bi se, nakon svršena namaza, okretao prema nama i sa desne i sa lijeve strane.“ Svojim licem je bio okrenut prema džematlijama i nije birao određenu stranu za to. Kada bi preklanjao sabah-namaz – znao bi da sjedi na svome mjestu, na kojem je prethodno klanjao namaz, sve do izlaska sunca.“ (Pogledaj: Zadul-Me'ad, 1/285.)
--------------------------
Imam Ebul-Hasen Ubejdullah el-Mubarekfuri rhm., u komentaru spomenutog hadisa kaže: „Nakon predaje selama“ tj. predaje selama od farz-namaza (el-mektuba); „ne bi sjedio“ – ponekada, jer se bilježi i to da je Poslanik s.a.w.s., po nekada sjedio i malo duže na svome mjestu.
Kaže se da se dio hadisa „ne bi sjedio“ odnosi i na to da Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio okrenut u pravcu kible, izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori riječi: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram” – nakon čega bi se okrenuo desno ili lijevo, ili bi se okrenuo pravo prema džematlijama.
Imam el-Senedi rhm., kaže: Očito je da se dio hadisa „ne bi sjedio“ odnosi na to da ne bi sjedio u položaju u kojem se našao nakon svršetka namaza ('ala hej'etihi), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da prouči: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte zel-dželali vel-ikram” – nakon čega bi se okrenuo od pravca kible, a ima i predaja u kojima stoji da je Poslanik s.a.w.s., nakon svršenog sabah-namaza, znao sjediti na svome mjestu sve dok sunce ne bi izašlo, itd.. Stoga, u ovom hadisu nema dokaza tome da džematlija neće učiti zabilježene virdove (zikrove i dove), odmah nakon svršenog namaza (mektuba), te da će odmah klanjati pritvrđene sunnete, nakon kojih će učiti virdove (zikr i dove), kako to kaže jedan dio uleme!“ (Hašijetul-Senedi 'ala Ibni Madždže, br.914.).“ (Pogledaj: Mir'atul-Mefatih šerhu Miškatil-Mesabih, br.967.)
-----------------------
Imam Ibnu Ebi Šejbe rhm., u svom djelu el-Musannef, u poglavlju: „Ko je od uleme praktikovao da se, nakon predatog selama od namaza, okrene ili pak da ustane/ode“ – navodi slijedeće predaje:
3097. Ebul-Ahves rhm., kaže: Kada bi završio sa namazom, Abdullah r.a., bi se brzo pomjerio ili bi ustao ili bi se okrenuo.
3098. Halid prenosi od Ibnu Sirina, a on od Ibnu Omera r.a., da je rekao: Imam, kada predadne selam – ustaće. Halid kaže: To jest, okrenuće se.“
3099. Ebu Zerin rhm., kaže: Klanjao sam za Alijom r.a., pa je predao selam na desnu i na lijevu stranu, nakon čega poskoči.
3100. Mudžahid kaže: Omer r.a., je rekao: Sjedenje imama, nakon predaje selama (u pravcu kible), je bid'at/novotarija.
3101. Ebu Hasin rhm., kaže: Kada bi Ebu Ubejde b. el-Džerrah r.a., predao selam od namaza – odmah bi ustao - kao da je sjedio na vrelom kamenu.
3102. Ajša r.a., kaže: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”.
3103. Ibnu Mes'ud r.a., kaže: Nakon predaje selama, Poslanik s.a.w.s., se ne bi zadržao osim onoliko koliko mu je bilo potrebno da prouči: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”.
3104. Ebu Sinan rhm., prenosi od Se'id b. Džubejra da je rekao: Imali smo imama – pa ga ishvali i reče – kada bi predao selam odmah bi se pomjerio.
3105. Imran prenosi od Ebu Midžleza da je rekao: Okreni se nakon svakog namaza – nakon kojeg ima pritvrđenih sunneta izuzev nakon ikindije i sabah namaza.
3106. Lejs prenosi da je Mudžahid rekao: Što se tiče akšam-namaza, nemoj izostaviti to da se nakon njega ne okreneš.
3107. Rebi'a prenosi da bi se Hasan rhm., kada bi predao selam, okrenuo ili brzo ustao.
3108. Ibnu Tavus prenosi od svoga oca da bi on, nakon predaje selama, odmah otišao, i ne bi sjedio.
3109. E'ameš prenosi da bi se Ibrahim rhm., nakon predaje selama, okrenuo prema džematlijama iza njega.
3110. Džabir b. Jezid b. el-Esved el-Amiri rhm., prenosi od svoga oca da je rekao: Klanjao sam sabah-namaz za Allahovim Poslanikom s.a.w.s., pa, kada je predao selam, okrenuo se.
3111. Tarik b. Šihab prenosi da bi se Alija r.a., nakon predaje selama, odmah okrenuo prema džematlijama iza sebe.
--------------------------
Šejh Abdullah el-Fevzan, u komentaru hadisa: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte zel-dželali vel-ikram” – a u rivajetu od Ibnu Numejra rhm., stoji: „ja zel-dželali vel-ikram.“ - kaže:
„Ovaj hadis je dokaz tome da je propisano klanjaču da, nakon predaje selama, izgovori: estagfirullah, estagfirullah, estagfirullah, estagfirullah, a zatim će proučiti: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”. Vanjština ovog hadisa nam ukazuje i na to da će ovo biti prvo što će klanjač proučiti, nakon preklanjanog namaza, a i sami ovaj zikr je u potpuno odgovarajućoj formi, jer je u njemu išaret i pokazatelj tome da čovjek nije na pravi način izvršio svoj ibadet prema svome Gospodaru, jer čovjek, u globalu, u namazu nije pošteđen od šejtanskih vesvesa i raznih misli, pa mu je zbog toga propisano traženje oprosta (Istigfar), nakon svršetka namaza, kako bi to nadomjestilo izgubljenu koncentraciju i skrušenost, kao i svaki eventualni nedostatak koji se desio u toku klanjanja namaza. Sunnet nam ukazuje na to da će imam proučiti ovaj zikr prije nego li se okrene prema džematlijama iza njega.“ (Pogledaj: Minhatul-'Allam šerhu Bulugil-Meram, 1/154.)
---------------------------
Berra b. 'Azib r.a., kaže: „Sagledao sam namaz Allahovog Poslanika Muhammeda s.a.w.s., pa sam primjetio da su mu kijam, ruku', ispravljanje sa ruku'a, sedžda, sjedenje između dvije sedžde, pa zatim sedžda, te sjedenje, između predaje selama i okretanja od namaza – približno iste dužine i trajanja!“ (Sahihu Muslim, br.1085.; Musned, Ahmed b. Hanbel, br.18621.)
-----------------------
Imam Ibnu Redžeb rhm., kaže: „Ovaj hadis je izričit u tome da je Poslanik s.a.w.s., sjedio nakon predaje selama onoliko koliko bi se zadržao na ruku'u ili sedždi ili sjedenju između dvije sedžde, nakon čega bi se okrenuo. Imam Muslim rhm., bilježi predaju od Ajše r.a., koja kaže: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte zel-dželali vel-ikram” – a u rivajetu od Ibnu Numejra rhm., stoji: „ja zel-dželali vel-ikram“.“ (Sahih, br.1363.)“ (Fethul-Bari, Ibnu Redžeb, br.5/267.)
-----------------------------
Imam Bedruddin el-'Ajni el-Hanefi rhm., kaže: „Ovaj hadis nam ukazuje na to da se Poslanik s.a.w.s., nije trenutačno zadržavao nakon predaje selama, već da je, nakon predaje selama, sjedio onoliko koliko bi se zadržao i na sedždi. Imam Šafija rhm., u djelu el-Umm, kaže: „Me'mum, koji klanja za imamom, ima pravo da ide onda kada imam predadne selam, i to prije nego li imam ustane, a ako odgodi svoj odlazak kako bi, nakon ustajanja imama otišao ili pak zajedno s njime – to mi je draže.“ ('Umdetul-Kari, 9/393.)
-------------------------
Imam el-Nevevi rhm., kaže: „Ovaj hadis je dokaz tome da je Poslanik s.a.w.s., nakon predaje selama, praktikovao sjediti malo na mjestu gdje je klanjao.“ (Pogledaj: Šerhul-Nevevi 'ala Muslim, br.724., 2/219.)
-------------------------
Šejh Abdul-Muhsin el-Abbad kaže: „Kada imam predadne selam, zadržaće se na sjedenju malo, okrenut prema kibli, onoliko koliko mu treba da izgovori: estagfirullah, estagfirullah, estagfirullah, zatim će proučiti: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”, nakon čega će se okrenuti prema džematlijama. Dužina sjedenja u pravcu kible, na kojem će se učiti ovaj zikr, biće približna dužini ruku'a i sedždi i sjedenju između sedždi što znači da imam, nakon predaje selama, neće odugovlačiti sa sjedenjem okrenut u pravcu kible.“ (Pogledaj: Šerhu Sunen Ebi Davud, 5/131.)
-------------------------
Imam Šah Velijjullah el-Dehlevi rhm., kaže: „Preče je da se namaski zikrovi uče prije klanjanja son-sunneta, jer se u nekim zikrovima to izričito naznačava... Što se tiče riječi Ajše r.a.: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram” – ono se da na različite načine razumjevat, a od značenja je i to da Poslanik s.a.w.s., nije sjedio onako kako se sjedi na namaskom tešehhudu osim onoliko vremena koliko je potrebno da se prouči Allahume entes-selam..., nakon čega se okretao desno ili lijevo ili pravo prema džematlijama iza sebe, kada bi učio propisane zikrove, a i kako neko ne bi pomislio da su zikrovi sastavni dio namaza...
Osnova je da će se son-sunneti klanjati kod kuće, a tajna u svemu tome jeste da se napravi razlika između farza i nafile s nečim što nije ni od farza i nafile, što će se kod svake razumne osobe smatrati pravim razmakom/stankom, što su bile i riječi Omera r.a., kako nam to prenosi Ezrek b. Kajs rhm.: Imamio nam je u namazu čovjek po imenu Ebu Rimsa r.a., pa reče: „Klanjao sam namaz za Poslanikom s.a.w.s., a Ebu Bekr i Omer r.a., bijahu u prvom saffu sa njegove desne strane, a tu bijaše i čovjek koji je uhvatio sa njima početni tekbir. Poslanik s.a.w.s., preklanja namaz, pa predade selam prvo na desnu pa potom na lijevu stranu toliko da smo vidjeli bjeljilo njegovih obraza, a potom se okrenu prema ljudima isto kako se okrenuo i Ebu Rimsa r.a. – a zatim ustade čovjek, koji je uhvatio sa njima početni tekbir, da klanja namaz nakon toga, zbog čega Omer r.a., poskoči, dohvati ga za rame i prodrma, rekavši mu: „Sjedi! Ehlu-kitabije nisu propale ni zbog čega drugog izuzev zbog toga što nisu pravili razmak/stanku između svojih namaza.“ Poslanik s.a.w.s., podiže svoj pogled prema njima pa reče: „Allah preko tebe daje istinu, o Ibnul-Hattabe!“ (Sunen, Ebu Davud, br.1009.; el-Sunen el-Kubra, el-Nesa'i, br.3169.; el-Mustedrek, Hakim, br.996.; el-Mu'udžem el-Evsat, 2/316.; el-Sunen el-Sugra, el-Bejheki, br.490.), a Allah najbolje zna.“ (Pogledaj: Hudždžetullahi el-Baliga, 1/439.)
Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha
Imam „Sultanija“ džamije, Plav, CG
Ajša r.a., kaže: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte zel-dželali vel-ikram” – a u rivajetu od Ibnu Numejra rhm., stoji: „ja zel-dželali vel-ikram“.“ (Sahihu Muslim, br.1363.; Sunen, Tirmizi, br.299.; Sunen, Ibnu Madždže, br.924.; el-Sunen el-Kubra, el-Nesa'i, br.10127.; Šerhul-Sunneh, Begavi, br.713.; Sahih, Ibnu Huzejme, br.736.; Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.3102.)
----------------------------
Šejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kaže: „Učenje tesbiha i tekbira nakon preklanjanog namaza je djelo koje je mustehabb/pohvaljeno, i nije vadžib/obavezno. Ko želi otići prije proučenog zikra može tako postupiti, i neće se zbog toga osuđivati. Onaj ko želi izvršavati mustehabb/lijepa, djela ne treba ovo djelo izostavljati. Me'mum (onaj koji klanja za imamom), ne treba ustajati sa svog mjesta sve dok se imam ne okrene tj. dok se imam ne okrene od kible. Nakon predaje selama, imam ne treba sjediti u pravcu kible osim onoliko koliko mu je potrebno da izgovori Istigfar 3x, a zatim da prouči: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”. Kada se imam okrene prema džematlijama – ko hoće da ustaje neka ustaje, a ko hoće da sjedi radi zikrullaha, neka čini tako.“ (Pogledaj: Medžmu'ul-Fetava, 22/505.; Kutub ve Resa'il ve Fetava Ibni Tejmijje fil-Fikhi, 22/505.)
----------------------------
Hafiz Ibnul-Kajjim el-Dževzijje rhm., kaže: „Kada bi predao selam, Allahov Poslanik s.a.w.s., bi izgovorio 3x estagfirullah, a zatim bi proučio: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram” – i, okrenut u pravcu kible, ne bi sjedio duže od toga, već bi se odmah, nakon toga, okrenuo prema džematlijama iza njega. Prema njima bi se okretao sa svoje desne strane, kao i sa svoje lijeve strane. Abdullah b. Mes'ud r.a., kaže: „Vidio sam Allahovog Poslanika s.a.w.s., da se često puta okretao prema nama sa svoje lijeve strane.“ (Sahihajn) Enes r.a., kaže: „Vidio sam da nam se Poslanik s.a.w.s., najviše okretao sa svoje desne strane.“ (Muslim) Abdullah b. Amr r.a., kaže: „Allahov Poslanik s.a.w.s., bi se, nakon svršena namaza, okretao prema nama i sa desne i sa lijeve strane.“ Svojim licem je bio okrenut prema džematlijama i nije birao određenu stranu za to. Kada bi preklanjao sabah-namaz – znao bi da sjedi na svome mjestu, na kojem je prethodno klanjao namaz, sve do izlaska sunca.“ (Pogledaj: Zadul-Me'ad, 1/285.)
--------------------------
Imam Ebul-Hasen Ubejdullah el-Mubarekfuri rhm., u komentaru spomenutog hadisa kaže: „Nakon predaje selama“ tj. predaje selama od farz-namaza (el-mektuba); „ne bi sjedio“ – ponekada, jer se bilježi i to da je Poslanik s.a.w.s., po nekada sjedio i malo duže na svome mjestu.
Kaže se da se dio hadisa „ne bi sjedio“ odnosi i na to da Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio okrenut u pravcu kible, izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori riječi: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram” – nakon čega bi se okrenuo desno ili lijevo, ili bi se okrenuo pravo prema džematlijama.
Imam el-Senedi rhm., kaže: Očito je da se dio hadisa „ne bi sjedio“ odnosi na to da ne bi sjedio u položaju u kojem se našao nakon svršetka namaza ('ala hej'etihi), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da prouči: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte zel-dželali vel-ikram” – nakon čega bi se okrenuo od pravca kible, a ima i predaja u kojima stoji da je Poslanik s.a.w.s., nakon svršenog sabah-namaza, znao sjediti na svome mjestu sve dok sunce ne bi izašlo, itd.. Stoga, u ovom hadisu nema dokaza tome da džematlija neće učiti zabilježene virdove (zikrove i dove), odmah nakon svršenog namaza (mektuba), te da će odmah klanjati pritvrđene sunnete, nakon kojih će učiti virdove (zikr i dove), kako to kaže jedan dio uleme!“ (Hašijetul-Senedi 'ala Ibni Madždže, br.914.).“ (Pogledaj: Mir'atul-Mefatih šerhu Miškatil-Mesabih, br.967.)
-----------------------
Imam Ibnu Ebi Šejbe rhm., u svom djelu el-Musannef, u poglavlju: „Ko je od uleme praktikovao da se, nakon predatog selama od namaza, okrene ili pak da ustane/ode“ – navodi slijedeće predaje:
3097. Ebul-Ahves rhm., kaže: Kada bi završio sa namazom, Abdullah r.a., bi se brzo pomjerio ili bi ustao ili bi se okrenuo.
3098. Halid prenosi od Ibnu Sirina, a on od Ibnu Omera r.a., da je rekao: Imam, kada predadne selam – ustaće. Halid kaže: To jest, okrenuće se.“
3099. Ebu Zerin rhm., kaže: Klanjao sam za Alijom r.a., pa je predao selam na desnu i na lijevu stranu, nakon čega poskoči.
3100. Mudžahid kaže: Omer r.a., je rekao: Sjedenje imama, nakon predaje selama (u pravcu kible), je bid'at/novotarija.
3101. Ebu Hasin rhm., kaže: Kada bi Ebu Ubejde b. el-Džerrah r.a., predao selam od namaza – odmah bi ustao - kao da je sjedio na vrelom kamenu.
3102. Ajša r.a., kaže: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”.
3103. Ibnu Mes'ud r.a., kaže: Nakon predaje selama, Poslanik s.a.w.s., se ne bi zadržao osim onoliko koliko mu je bilo potrebno da prouči: “Allahumme entes-selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”.
3104. Ebu Sinan rhm., prenosi od Se'id b. Džubejra da je rekao: Imali smo imama – pa ga ishvali i reče – kada bi predao selam odmah bi se pomjerio.
3105. Imran prenosi od Ebu Midžleza da je rekao: Okreni se nakon svakog namaza – nakon kojeg ima pritvrđenih sunneta izuzev nakon ikindije i sabah namaza.
3106. Lejs prenosi da je Mudžahid rekao: Što se tiče akšam-namaza, nemoj izostaviti to da se nakon njega ne okreneš.
3107. Rebi'a prenosi da bi se Hasan rhm., kada bi predao selam, okrenuo ili brzo ustao.
3108. Ibnu Tavus prenosi od svoga oca da bi on, nakon predaje selama, odmah otišao, i ne bi sjedio.
3109. E'ameš prenosi da bi se Ibrahim rhm., nakon predaje selama, okrenuo prema džematlijama iza njega.
3110. Džabir b. Jezid b. el-Esved el-Amiri rhm., prenosi od svoga oca da je rekao: Klanjao sam sabah-namaz za Allahovim Poslanikom s.a.w.s., pa, kada je predao selam, okrenuo se.
3111. Tarik b. Šihab prenosi da bi se Alija r.a., nakon predaje selama, odmah okrenuo prema džematlijama iza sebe.
--------------------------
Šejh Abdullah el-Fevzan, u komentaru hadisa: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte zel-dželali vel-ikram” – a u rivajetu od Ibnu Numejra rhm., stoji: „ja zel-dželali vel-ikram.“ - kaže:
„Ovaj hadis je dokaz tome da je propisano klanjaču da, nakon predaje selama, izgovori: estagfirullah, estagfirullah, estagfirullah, estagfirullah, a zatim će proučiti: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”. Vanjština ovog hadisa nam ukazuje i na to da će ovo biti prvo što će klanjač proučiti, nakon preklanjanog namaza, a i sami ovaj zikr je u potpuno odgovarajućoj formi, jer je u njemu išaret i pokazatelj tome da čovjek nije na pravi način izvršio svoj ibadet prema svome Gospodaru, jer čovjek, u globalu, u namazu nije pošteđen od šejtanskih vesvesa i raznih misli, pa mu je zbog toga propisano traženje oprosta (Istigfar), nakon svršetka namaza, kako bi to nadomjestilo izgubljenu koncentraciju i skrušenost, kao i svaki eventualni nedostatak koji se desio u toku klanjanja namaza. Sunnet nam ukazuje na to da će imam proučiti ovaj zikr prije nego li se okrene prema džematlijama iza njega.“ (Pogledaj: Minhatul-'Allam šerhu Bulugil-Meram, 1/154.)
---------------------------
Berra b. 'Azib r.a., kaže: „Sagledao sam namaz Allahovog Poslanika Muhammeda s.a.w.s., pa sam primjetio da su mu kijam, ruku', ispravljanje sa ruku'a, sedžda, sjedenje između dvije sedžde, pa zatim sedžda, te sjedenje, između predaje selama i okretanja od namaza – približno iste dužine i trajanja!“ (Sahihu Muslim, br.1085.; Musned, Ahmed b. Hanbel, br.18621.)
-----------------------
Imam Ibnu Redžeb rhm., kaže: „Ovaj hadis je izričit u tome da je Poslanik s.a.w.s., sjedio nakon predaje selama onoliko koliko bi se zadržao na ruku'u ili sedždi ili sjedenju između dvije sedžde, nakon čega bi se okrenuo. Imam Muslim rhm., bilježi predaju od Ajše r.a., koja kaže: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte zel-dželali vel-ikram” – a u rivajetu od Ibnu Numejra rhm., stoji: „ja zel-dželali vel-ikram“.“ (Sahih, br.1363.)“ (Fethul-Bari, Ibnu Redžeb, br.5/267.)
-----------------------------
Imam Bedruddin el-'Ajni el-Hanefi rhm., kaže: „Ovaj hadis nam ukazuje na to da se Poslanik s.a.w.s., nije trenutačno zadržavao nakon predaje selama, već da je, nakon predaje selama, sjedio onoliko koliko bi se zadržao i na sedždi. Imam Šafija rhm., u djelu el-Umm, kaže: „Me'mum, koji klanja za imamom, ima pravo da ide onda kada imam predadne selam, i to prije nego li imam ustane, a ako odgodi svoj odlazak kako bi, nakon ustajanja imama otišao ili pak zajedno s njime – to mi je draže.“ ('Umdetul-Kari, 9/393.)
-------------------------
Imam el-Nevevi rhm., kaže: „Ovaj hadis je dokaz tome da je Poslanik s.a.w.s., nakon predaje selama, praktikovao sjediti malo na mjestu gdje je klanjao.“ (Pogledaj: Šerhul-Nevevi 'ala Muslim, br.724., 2/219.)
-------------------------
Šejh Abdul-Muhsin el-Abbad kaže: „Kada imam predadne selam, zadržaće se na sjedenju malo, okrenut prema kibli, onoliko koliko mu treba da izgovori: estagfirullah, estagfirullah, estagfirullah, zatim će proučiti: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram”, nakon čega će se okrenuti prema džematlijama. Dužina sjedenja u pravcu kible, na kojem će se učiti ovaj zikr, biće približna dužini ruku'a i sedždi i sjedenju između sedždi što znači da imam, nakon predaje selama, neće odugovlačiti sa sjedenjem okrenut u pravcu kible.“ (Pogledaj: Šerhu Sunen Ebi Davud, 5/131.)
-------------------------
Imam Šah Velijjullah el-Dehlevi rhm., kaže: „Preče je da se namaski zikrovi uče prije klanjanja son-sunneta, jer se u nekim zikrovima to izričito naznačava... Što se tiče riječi Ajše r.a.: „Nakon predaje selama, Allahov Poslanik s.a.w.s., ne bi sjedio (okrenut u pravcu kible), izuzev onoliko koliko mu je bilo potrebno da izgovori: “Allahumme Entes-Selam ve minkes-selam, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram” – ono se da na različite načine razumjevat, a od značenja je i to da Poslanik s.a.w.s., nije sjedio onako kako se sjedi na namaskom tešehhudu osim onoliko vremena koliko je potrebno da se prouči Allahume entes-selam..., nakon čega se okretao desno ili lijevo ili pravo prema džematlijama iza sebe, kada bi učio propisane zikrove, a i kako neko ne bi pomislio da su zikrovi sastavni dio namaza...
Osnova je da će se son-sunneti klanjati kod kuće, a tajna u svemu tome jeste da se napravi razlika između farza i nafile s nečim što nije ni od farza i nafile, što će se kod svake razumne osobe smatrati pravim razmakom/stankom, što su bile i riječi Omera r.a., kako nam to prenosi Ezrek b. Kajs rhm.: Imamio nam je u namazu čovjek po imenu Ebu Rimsa r.a., pa reče: „Klanjao sam namaz za Poslanikom s.a.w.s., a Ebu Bekr i Omer r.a., bijahu u prvom saffu sa njegove desne strane, a tu bijaše i čovjek koji je uhvatio sa njima početni tekbir. Poslanik s.a.w.s., preklanja namaz, pa predade selam prvo na desnu pa potom na lijevu stranu toliko da smo vidjeli bjeljilo njegovih obraza, a potom se okrenu prema ljudima isto kako se okrenuo i Ebu Rimsa r.a. – a zatim ustade čovjek, koji je uhvatio sa njima početni tekbir, da klanja namaz nakon toga, zbog čega Omer r.a., poskoči, dohvati ga za rame i prodrma, rekavši mu: „Sjedi! Ehlu-kitabije nisu propale ni zbog čega drugog izuzev zbog toga što nisu pravili razmak/stanku između svojih namaza.“ Poslanik s.a.w.s., podiže svoj pogled prema njima pa reče: „Allah preko tebe daje istinu, o Ibnul-Hattabe!“ (Sunen, Ebu Davud, br.1009.; el-Sunen el-Kubra, el-Nesa'i, br.3169.; el-Mustedrek, Hakim, br.996.; el-Mu'udžem el-Evsat, 2/316.; el-Sunen el-Sugra, el-Bejheki, br.490.), a Allah najbolje zna.“ (Pogledaj: Hudždžetullahi el-Baliga, 1/439.)
Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha
Imam „Sultanija“ džamije, Plav, CG